СВЕТИ САВО ВИШЊЕГ БОГА МОЛИ – Душан Комазец

С неба гледа Светитељу Саво,
Са небеса силних и умилних
На Србију, на земљу ‘ришћанску.
Тужно гледа,горке сузе рони,
Велика га туга обузела.
Над Србијом земљом виловитом
Облак сури спустио се крадом
И дажд прети да их све потопи,
Да потопи и огњем сагори.
Премишља се часни Светитељу,
Премишља се шта ће и како ће,
Како своме роду да помогне?
Решио је наум да учини:
Са небеса спустио се тајно
У Србију, земљу тамновиту.
Људским ликом он се оваплоти,
Па походи стазе и богазе
Обилази шуме и долове,
Обилази села и градове
Да почује шта му Србље тишти,
Док не стигне цркви Виландару.
Како стиже на Пресвету гору
Кроз облаке сунце ударило,
Обасјало и земљу и воду.
Види Саво може боље бити,
Па му душа милином заруди.
Присети се успомена давних
На извору где се душа доји
Милом вером и причешћем светим.
Ту се и сам вером задојио,
Душу своју богу завештао.
Ту је с оцем Светим Симеуном
Из пепела цркву подигао,
Понос Срб’ма за веке векова.
Рад је Саво роду да помогне,
Па облачи злаћану одежду,
Како свецу ваља и приличи.
Прекрсти се Светитељу часни,
Прекрсти се и причести смерно,
Па се своме вишњем Богу моли:
„Боже мили, преблаги и свети,
„Створитељу целе васељене,
„Тебе волим и теби се клањам
„И од тебе увек савет молим,
„Јер од тебе никог већег нема”.
„Молим ти се за спас рода српског!”
„Мој народ је веру изгубио,
„Па су наше богомоље празне
„Сем понеких манастира светих
„У којима лек се божји тражи
„За тијело и за грешну душу”.
„Цркве скоро нико не походи
„Осим оних убогих и смерних
„Што се кају због гордости рана,
„Прослављајућ свето име твоје”.
„Огњишта нам осташе испразна,
„Те у њима звијери се гнезде,
„Љути вуци, грдне орлушине,
„Што науме давне остварише
„Да дом људски с њима се настани.”
„Тугом јече колијевке неме,
„Од праха се не дају видити,
„Пауци их омрежише силни”.
„Каква ли је ово страшна казна
„Кад брат с братом ни речи не збори,
„А мајка је једна их родила
„И са млеком истим подојила?”
„Молим ти се с молитвом усрдном
„Да ми речеш што ми је чинити?”
Настави са читањем “СВЕТИ САВО ВИШЊЕГ БОГА МОЛИ – Душан Комазец”

Онај што никада није…

Онај што никада ослушнуо није ћутање твоје
не слути колико речи може да стане у тишину,
нити да стихова тма има одговор на неспокоје
и да могуће није избећи пут што води у Нигдину

Ни сузе, ни бол и молитве не зна, властан презрења
Онај што, као на праг храма, пред очи ти није клекaо,
Облацима док отирах страх са чела у ноћима бдења
уз тебе би у загрљају буђења, јутро дочекао.

Да осмехом сунца траг донесеш у дане сиве,
онај што никада чекао није, за радост рађања не зна.
ни да у твом оку тада давне успомене оживе,
ни да као зденац дубока може да буде чежња.

Онај што дотакао ти није дланове уснама жедним
да нежност неизречена живи у њима, не може да зна,
а ти би могла лек да будеш и само додиром једним
да васкрснеш ме из мртвих и вратиш у наду сна.

SAŠA MILIVOJEV – BIOGRAFIJA 2022

EKSKLUZIVNO – BIOGRAFIJA SRPSKOG PESNIKA KOJU SU UPRAVNICI VIKIPEDIJE BESTIDNO OBRISALI I ZABRANILI NA SVIM JEZICIMA.

Saša Milivojev
Saša Milivojev 2021, foto: Tarlan Bayramov

Saša Milivojev je srpski pisac, pesnik i novinar kolumnista

Rođen je i odrastao u Zrenjaninu, gde je završio muzičku gimnaziju. Posle završene muzičke škole upisao je Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu gde je trenutno apsolvent na odseku za proučavanje srpske književnosti i jezika.

Autor je dve zbirke pesama: Tajna iza uzdaha (Narodna knjiga, Beograd, 2006) i Kad svitac odleti (na srpskom, engleskom i arapskom jeziku: eng. When the Firefly is Gone, arap. عندما تحلق اليراعة, Filip Višnjić, Beograd, 2010), jedan od autora u zbirkama poezije Udruženja pesnika Srbije: Prvi put – Poezija SCG (Kulturno-prosvetna zajednica, Kruševac, 2008), Ljubavni recePat – Poezija SCG (Kulturno-prosvetna zajednica, Kruševac, 2010), i autor je romana Dečak iz Žute kuće. Uvršten je u tri pesničke antologije: Panonski galeb XIXRudnička vrela XIXGaravi sokak XIX. Njegovi stihovi objavljeni su i u knjzi „Zaveštanja 2012“ koje je izdalo Udruženje srpskih pisaca Švajcarske.

Od 2008. godine kao kolumnista piše za Politiku u rubrici Pogledi, kao i za TV Reviju iste kuće. Od 2009. piše kolumne za Pravdu, gde se bavi analitičko-sintetičkim proučavanjem bliske i aktuelne istorije Srba. Godine 2009. tekstovi su mu štampani u tiražu od oko tri miliona primeraka u različitim dnevnim novinama, publikacijama…

Beogradskoj publici je dva puta predstavio svoja pesnička ostvarenja, u Etnografskom muzeju, u saradnji sa istaknutim umetnicima kao što su: Isidora Bjelica, Ivana Žigon, Jelena Žigon, Daliborka Stojšić, Eva Ras, Danijel Pavlović, Žiža Stojanović, Zlata Numanagić, Branka Veselinović… Njegovu poeziju govorile su i čuvene glumice Svetlana Bojković, Ružica Sokić, Danica Aćimac, Snežana Savić, Suzana Mančić i drugi. Olja Ivanjicki i reditelji Zdravko Šotra i Marko Novaković svojom saradnjom takođe su podržali mladog autora. O njegovoj poeziji javno je govorila i novinarka i književnica Rada Saratlić na samom početku njegove karijere, kada ga je podržao i teatrolog i književni kritičar Jovan Ćirilov. Novinarka Olga Stojanović napisala je recenziju za njegov roman Dečak iz Žute kuće i objavila u Književnim novinama Udruženja književnika Srbije.

Prve primerke pesničke zbirke Kad svitac odleti na srpskom, engleskom i arapskom poklonio je Vladeti Jerotiću, beogradskom muftiji Muhamedu Jusufspahiću, i Aleksandru Vučiću. Kao pesnik i novinar viđen je u diplomatskim krugovima, na prijemima u ambasadama u Beogradu.

Prve primerke šokantnog romana Dečak iz Žute kuće autor Saša Milivojev poklonio je 2012. srpskim političarima: premijeru i ministru policije Ivici Dačiću;  predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću; takođe Nenadu Čanku, Milanki Karić, Oliveru Duliću… Primerke su dobili i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin, Jelena Guskova, prof. dr Rade Božović i prof. dr Nebojša Pajkić. Legendarni general-pukovnik Jugoslovenske narodne armije Stevan Mirković sreo se sa mladim autorom na Kalemegdanu povodom primopredaje romana. Primerak je poklonio i sudiji belgijskog javnog tužilaštva i drugima…

Iako je štampan samo u 200 primeraka, i to o trošku autora, studenta književnosti, roman Dečak iz Žute kuće bio je globalna vest 2012. godine, šokirao je čitaoce i diplomatske krugove širom sveta. Intervju koji je Saša Milivojev dao za Glas Rusije objavili su mediji na engleskom, portugalskom, španskom, arapskom, nemačkom, poljskom, ruskom, francuskom, srpskom, italijanskom i albanskom jeziku, u brazilskim vestima, u Somaliji, na naslovnoj strani Novina Toronto, zatim u uglednim medijima kao što su: The Oslo Times; ukrajinski Telegraf; Armenia Today; Ruskije Novosti; Radio Televizija Republike Srpske; Gazeta Shqiptare, Barometar (Kirgistan); Bota Sot (Albanija), Glas Srpske[25]; Rajoni Press (Albanska informativna agencija); ukrajinska Fraza; Pravda i Blic (Srbija); Srna (Informativna agencija Republike Srpske); Lajme Shqip (Albanija); Lepota i Zdravlje (Srbija); Press Online (BiH); News Meeting (Turska); Dal (Belorusija); Franco da Rocca News… Intervju je objavljen na više stotina internet portala i novina širom sveta, pa je stigao i do Vatikana, nakon čega se papa Benedikt XVI obratio svetskoj javnosti povodom trgovine ljudskim organima.

Pesničke fanove ima širom sveta. Knjigu „When The Firefly is gone“ je u maju 2010. godine predstavio i čitalačkoj publici u Kairu, kada je prisustvovao na raznim književnim okupljanjima, gde su o njemu govorili poznati pisci: Soha Zaki, Muhamed Rafi i Alaa Al Asvani (jedan od najpoznatijih pisaca u svetu, osnivač opozicionog političkog pokreta „Kifaja“).

U Saudijskoj Arabiji novinari pišu o njegovoj ljubavi prema Bogu, u egipatskim dnevnim novinama Saša Milivojev pominje se kao „Pesnik mističnog leta i meditacije“. TV Revija Šašati ekskluzivno je objavila njegovu pesmu „Razgovor sa Alahom“, a Al Akhbar članak u milion premeraka.

Godine 2015. Dubai Press Club je na Tviteru objavio fotografiju Saše Milivojeva i tekst na arapskom da je „jedan od najistaknutijih kolumnista u svetu“.

Sa svojom knjigom poezije na engleskom i arapskom putovao je u Indiju, Bahrein, Nepal, u Ujedinjene Arapske Emirate, u Oman, Iran, Liban, Jordan, u Saudijsku Arabiju, u Katar, u Kuvajt, Maroko, Egipat, Tursku, Češku, Bugarsku, Grčku, Italiju, Pakistan, u Keniju, u Tanzaniju, u Nemačku, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Francusku, Hrvatsku, BiH, u Etiopiju, na Maldive…

Godine 2020. ugledni egipatski časopis Horreyati objavio je njegov intervju na arapskom i pesmu “Svetski bol”.

Godine 2021. dnevne novine ALO (Alo.ba) u rubrici „Poznati“ objavile su njegov intervju pod naslovom „Gde je nestao srpski Bajron? Saša Milivojev ekskluzivno iz Dubaija“. Da je Milivojev „Srpski Bajron“ – davno je rekla čuvena književnica Isidora Bjelica.

Obrisan je i zabranjen na Vikipediji na svim jezicima, niko ne može da kreira članak pod njegovim imenom ni na jednom jeziku.

Godine 2022. na portalu SB Beloruske Televizije Segodnya Today ponovo se pojavila njegova fotografija, isečak iz novina, intervju koji je povodom romana Dečak iz Žute kuće autor dao za dnevne novine Pravda 2009.

Saša Milivojev je unuk pozorišne, televizijske i filmske glumice Danice Aćimac.

Saša Milivojev ima velikih problema sa diskriminacijom u medijima u Srbiji, ali neosporno je da ostavlja neizbrisiv trag, njegovo ime, njegove fotografije i naslovi pojavljuju se i u ukrštenim rečima…

 

Saša Milivojev / 2021
Saša Milivojev, 2021, foto: Tarlan Bayramov

www.sasamilivojev.com

“СРЕМСКОКАРЛОВАЧКИ ПЕСНИЧКИ БРОДОВИ 2021” –  КОНКУРС

“СРЕМСКОКАРЛОВАЧКИ ПЕСНИЧКИ БРОДОВИ 2021” –  КОНКУРС

Удружење грађана „СК_АРТ“ из Сремских Карловаца расписује 7. Међународни песнички конкурс “Сремскокарловачки песнички бродови 2021”.

УСЛОВИ КОНКУРСА:

  •  Послати једну песму (у једну или обе категорије), дужине од 12 до 24 реда:
  •  „Има нека тајна веза” (песме инспирисане Сремским Карловцима и поезијом Душка Трифуновића)
  •  „Постоји реч која вреди тек кад се одћути” (Михољско лето, Ђорђе Балашевић)
  •   Песме потписати именом и презименом, навести тачну адресу становања, бројеве телефона и обавезно електронску адресу.
  •  Песме могу бити написане на СХБМЦ језицима, а уколико стварате на другим језицима, уз оргинал послати превод на један од наведених језика.
  •  Обавезна краћа биографија аутора.
  •  Конкурс је отворен до 6. Јула 2021. године, а песме слати на електронску адресу: pesnickibrodovi@gmail.com
  •  ПЕСМЕ СЛАТИ ИСКЉУЧИВО У ЈЕДНОМ WORD ДОКУМЕНТУ И ОБАВЕЗНО НАЗНАЧИТИ КАТЕГОРИЈУ ЗА КОЈУ КОНКУРИШЕТЕ И НАЗВАТИ ИМЕНОМ И ПРЕЗИМЕНОМ АУТОРА, тиме нам у многоме олакшавате рад на зборнику.
  •  Право учешћа имају сви аутори из целог света старији од 17 година.
    Радови послати на конкурс се не враћају, а за објављене радове се не плаћа хонорар.

Настави са читањем ““СРЕМСКОКАРЛОВАЧКИ ПЕСНИЧКИ БРОДОВИ 2021” –  КОНКУРС”