ОТИШЛИ СУ… – Љубодраг Обрадовић

ОТИШЛИ СУ…

Отишли су многи наши,
отишли су у свет бели.
Ниједан се још не враћа,
са селом жал да подели.

Отишле су наше снаше
и одвеле ближње своје.
Што је скупо, то се плаћа!
Судбину и мени кроје.

Остале су празне куће
и дворишта у корову.
А огњиште није вруће
и не пече нико проју.

Ветрови селом дувају,
на крову цреп се ломи.
Пси за газдом завијају,
нема никог’ да их удоми.

Заруделе трешње ране,
нема никог’ да их бере.
На њих слећу само вране,
нема оних што им бране.

Настави са читањем “ОТИШЛИ СУ… – Љубодраг Обрадовић”

Kaže udario me jer sam mu rekao jebo te otac

Kaže udario me jer sam mu rekao jebo te otac

E pa jebo ga još hiljadu puta

Ne idem ja ka tebi

To ide rakija ljuta

Ličnost bez ličnosti

Ja sa sobom neimam sličnosti

I ne krivim devedesete za to

Ni Slobu ni Đikija

Imam simpatije prema Hitleru

Ali kakve to veze sa njegovim delom ima

Nisam skins i nisam cigan al crn sam i nula

Idite u crkvu i držitem se svojih preambula

Volim Partizan ne volim Zvezdu al njih voli Hajduk Kula

Ćele Kula Miljković Desanka

Lektirus Bećković ministar Srećković

 

Sad sve moramo jer ništa nismo morali

Sad sve moramo jer ništa nismo morali

Da nismo malo bolesni

Da nismo malo robusni

Da nismo previše otpusni lista

Ne zovi me tako zovem se Miloš ne zovem se Rista

Ni Ristić ni Rile ni Gile

Ja se zovem Zoran

Ja se zovem Zoran

Ja se zovem Zoran

Zora sviće svaki dan

Ja se zovem Goran

Ja se zovem Goran

Ja se zovem Goran

Gori mi je svaki dan

 

Presipam pretapam prenosim

Presipam pretapam prenosim

Ne bih želeo da sam kap u rosi

Niti mi je romantično da idemo bosi

Oduvek sam bos i tries godina idem u gaćama

Hodajući od jednog do drugog zida sobe

Kidajući otvarače i nalepnice s flaša

Putajući koliko još imam da ne popijem

Da živim da izlazim da se bijem

Da glumim muflona Štoglju sa šalom oko vrata

Školovanog Zanzibara uglednog idiota

Svašta mi se po glavi mota

Što mi reče neko Ja ne bih brate bio u tvome mozgu

Slušam Koltrejna a drkam na Rozgu

 

Živim patetično u danima prošle veze

Živim patetično u danima prošle veze

Osećaj je tako usrano nepovratan tako bezveze

Nastavljajući jurnjavu k provaliji

Tu i tamo prošetavši obraz po avliji

Asfaltu Kaldrmi Prokletiji

Betonskoj osnovi našega života

Praveći se manji nego što jesam

I veći nego što mogu biti

 

Jel ima repriza majke ti

Jel ima repriza majke ti

Moj te Video Bog te Video

Lepota će upropastiti svet

U nekom izvrnutom smislu

Ne znam kako ali čini mi se da sam u pravu

Nisam došao da se svađam

Došao sam da vidim

Samo mi se ne dopada ono što mi je ispred vida

Taman steknem dobar utisak kad ono gnjida

Tako uspravno stoje kao da su osigurani od stida