BIOGRAFIJA PISCA PEKA LALIČIĆA

KRATAK IZVOD IZ BIO – BIBLIOGRAFIJE PEKA LALIČIĆA Peko Laličić je rođen 29. septembra 1944. godine u crnogorskoj varoši Gusinje. Osmogodišnju školu je završio u rodnom mestu, Geodetsku tehničku u Beogradu, Višu upravnu i Fakultet političkih nauka u Zagrebu i master studije menadžmenta, London – Bor. Piše poeziju, prozu, aforizme, recenzije i prikaze knjiga. Objavljuje … Настави са читањем “BIOGRAFIJA PISCA PEKA LALIČIĆA”


KRATAK IZVOD IZ BIO – BIBLIOGRAFIJE
PEKA LALIČIĆA
Peko Laličić je rođen 29. septembra 1944. godine u crnogorskoj varoši Gusinje. Osmogodišnju školu je završio u rodnom mestu, Geodetsku tehničku u Beogradu, Višu upravnu i Fakultet političkih nauka u Zagrebu i master studije menadžmenta, London – Bor.

Piše poeziju, prozu, aforizme, recenzije i prikaze knjiga. Objavljuje u brojnim književnim listovima i časopisima i elektronskim medijima. Zastupljen je u brojnim antologijama, zbornicima, almanasima i zajedničkim knjigama.

Objavio je sledeće knjige:
– Isklizavanje iz sna – poezija (na rumunskom), Lumina, Drobeta Turnu – Severin, Rumunija,1993;
– Miris senki svuda – poezija, JP Štampa, radio i televizija Bor, Bor 1995;
– Zapis o lepoti – poezija, Rivel, Beograd, 1995;
– Raspevani azbučnik – poezija za najmlađe, Rivel, Beograd,1999;
– Vrtoglavice uma – aforizmi, Heroes, Sokobanja, 2007,
– Beli lavirint – roman, Udruženje pisaca ,,Poeta’’ Beograd, 2010, i
– Kriva ogledala – aforizmi, Udruženje pisaca ,, Poeta’’ Beograd, Beograd, 2011.
– Izgovaram sebe – poezija, PC – Lab, Bijelo Polje, Crna Gora, 2012;i
– Sunce u otkopu – poezija, IK ,,Tercija” Bor i D.O.O. Rudnik bakra Majdanpek, Bor 2012.
Na štampu mu čeka još pet uređenih knjiga poezije, poezije za decu, aforizama i mozgalica.
Radi na drugom romanu.

Stvaralaštvo mu je prevođeno na engleski, ruski, rumunski, bugarski, makedonski i slovenački jezik.

Dobitnik je nekoliko književnih nagrada.

Član je Udruženja književnika Srbije.

Živi i stvara u Majdanpeku.

1

Biografije pesnika – Sabah Al-Zubeidi -Irački pesnik

Sabah Al-Zubeidi Irački pesnik, pisac i slobodni novinar. Piše na srpskom i arapskom. Rođen 12.11.1956. godine u gradu Al Amari na jugu Iraka. U Iraku je završio osnovnu i srednju školu. Potom je 27.08.1977. godine došao u SFRJ gde je stekao visoku stručnu spremu, Poljoprivredni fakultet, odsek stočarstvo. Živi i stvara u Beogradu. Oženjen je … Настави са читањем “Biografije pesnika – Sabah Al-Zubeidi -Irački pesnik”

Sabah Al-Zubeidi Irački pesnik, pisac i slobodni novinar. Piše na srpskom i arapskom. Rođen 12.11.1956. godine u gradu Al Amari na jugu Iraka. U Iraku je završio osnovnu i srednju školu. Potom je 27.08.1977. godine došao u SFRJ gde je stekao visoku stručnu spremu, Poljoprivredni fakultet, odsek stočarstvo.

Živi i stvara u Beogradu. Oženjen je srpskom državljankom sa kojom ima ćerku i unuka. Osnivač je i direktor Mesopotamia company d.o.o, Beograd Direktor Mesopotamia cultural center u Beogradu Direktor Mesopotamia media center u Beogradu. Predsednik Organizacije za unapređenje ljudskih prava Iračana u Srbiji.  Zamenik predsednika iračke dijaspore u Srbiji Međunarodni član Amnesti Internešenel. Član je više književnih klubova, saveza i udruženja u Srbiji.

 Za svoj književni rad nagrađivan je sa više diploma, priznanja i zahvalnica u Iraku i u inostranstvu. Njegova književna stvaralaštva promovisana su širom Srbije i u Iraku, što su snimile brojne lokalne televizije. Redovan je gost kulturnih televizijskih emisija u Srbiji koje su direktno prenošene. Njegove poezije objavljene su u mnogim časopisima, dnevnim i nedeljnim novinama i na internet sajtovima u Iraku, arapskom svetu i u inostranstvu. Obajvio je u Iraku 2008. Godine prvu zbirku pesama pod nazivom Pesme prognane ptice, na arapskom jeziku. U Beogradu 28.06. 2011. Godine objavio je istu zbirku na srpskom i arapskom jezik. Dana 09.11.2011 Godine je obajvio u Beogradu i nova zbirka pod nazivom Senke Sanja na arapskom jeziku, a uskoro će biti objavljena i na srpskom jeziku.

USUD Branka Vojinović Jegdić

USUD U  svoje  me  klupko Evo  motaš  vješto Pokažeš  mi  lice Dječaka  što  ište Ljepotu  i  nadu, A  malene  ptice U  grudima  tište.   Naivnim  se  čunom Otisnuh  lagano U  te  vode   hučne I  bijele  pjene Dižu  me  i  lome A  dubina  vuče, Mrki  vir  zjapi Raširio  zjene.   Umjesto  dječaka Krotki  sluga  čeka Anđeoskog  … Настави са читањем “USUD Branka Vojinović Jegdić”

USUD

U  svoje  me  klupko

Evo  motaš  vješto

Pokažeš  mi  lice

Dječaka  što  ište

Ljepotu  i  nadu,

A  malene  ptice

U  grudima  tište.

 

Naivnim  se  čunom

Otisnuh  lagano

U  te  vode   hučne

I  bijele  pjene

Dižu  me  i  lome

A  dubina  vuče,

Mrki  vir  zjapi

Raširio  zjene.

 

Umjesto  dječaka

Krotki  sluga  čeka

Anđeoskog  lika

I  Vražijeg  glasa,

Krvavijeh  ruku

Postade  gospodar,

A  ja  se  nijemo

U  tom  crnom  krugu

Dok duša  talasa

Predadoh  usudu.

Biografije pisaca – Veselin Veljko Vučković

Веселин Вељко Вучковић је рођен 13.01.1956,г, у Шиду. Са његовим именом сусрећемо се седамдесетих година када се појављује на песничким вечерима у Шиду. Те седамдесете године Шид је посетио и песник Перо Зубац те је на истој вечери и Вучковић говорио своје прве написане стихове. Уз Зубчеву похвалу кренуле су Вељкове песмице а убрзо и … Настави са читањем “Biografije pisaca – Veselin Veljko Vučković”

Веселин Вељко Вучковић је рођен 13.01.1956,г, у Шиду. Са његовим именом сусрећемо се седамдесетих година када се појављује на песничким вечерима у Шиду. Те седамдесете године Шид је посетио и песник Перо Зубац те је на истој вечери и Вучковић говорио своје прве написане стихове. Уз Зубчеву похвалу кренуле су Вељкове песмице а убрзо и збирке песама. Прва штампана ствар појављује се 1980. г.на сусретима другарства радника Војводине, лепа мала књижица под насловом „Трајати делом“.

У заједници књижевних клубова Србије излази из штампе у збирци песама песника целе Југославије под називом “Варљиве тишине“. На републичкој смотри књижевника где је Вељко био представник Војводине излази из штампе заједничка књига песама под насловом“Наше нека остане наше“. Уз диплому републике Србије бива похваљен међу пет најбољих песника сусрета. Књижевни клуб “Филип Вишњић“ чији је члан још од оснивања издаје збирку песама десет песника Шида под насловом “Лирика и друго 91“ где је Вељко заступљен са десет песама. Наредне 1992.г. из штампе истог клуба излази нова књига“Лирика 92“ са предивним Босутским рапсодијама из песниковог света који га стално окружује.

Излазио је често у часописима као и многобројним листовима широм Србије и Југославије. Непресушна је његова стваралачка песничка радионица из које свакодневно изађе неки нови стих обогативши дечија срца.  Поред вредног рада док пише много воли сву децу целог света. Самим тим увек је у улози градског деда мраза који поред прелепих поклона деци увек дарује једну прелепу књигу.

Настави са читањем “Biografije pisaca – Veselin Veljko Vučković”

CRNO SUNCE – Marija Mihajlović-Davidović

CRNO SUNCE U utrobu zemlje U centar egzistencije tamo idem Na mesto gde ne postoje pitanja: o životu i smrti o svrsi življenja o paklu bivstvovanja Lepota mraka čar tišine opija me U tom centru na sigurnom ću biti mestu Osećam Iz utrobe majke u utrobu zemlje idem Vidim sebe Posmatram tog stranca sa izrazom … Настави са читањем “CRNO SUNCE – Marija Mihajlović-Davidović”

CRNO SUNCE

U utrobu zemlje
U centar egzistencije
tamo idem

Na mesto
gde ne postoje pitanja:
o životu i smrti
o svrsi življenja
o paklu bivstvovanja

Lepota mraka
čar tišine opija me
U tom centru
na sigurnom ću biti mestu
Osećam

Iz utrobe majke
u utrobu zemlje idem
Vidim sebe

Posmatram tog stranca
sa izrazom obožavanja
to lice sa širom otvorenim očima
sa usnama zatvorenim u poluosmeh
blagonaklonosti

Vidim ruke ispružene
ka tom suncu u utrobi zemlje
što sija

Klanjam se tom božanstvu
Prepoznajem to crno sunce
živi u mojim grudima

Kao novorođenče,
prvim,pravim vriskom
horde senki pozdravljam
Ja sam među njima

I tama
tišina
i sunce
Blizanac onom suncu sa neba
u utrobi zemlje što sija

© Marija Mihajlović

Biografije pesnika: Marija Mihajlović

Pesnikinja iz Aleksinca i član književnog kluba ”Velimir Rajić”. Ima 33. godine.Piše od svoje 15.godine. Živi i stvara u Aleksincu. Juna meseca 2011 godine izašla joj je iz štampe prva zbirka pesama ”Pisma ili Don Kihot sa likom žene”. Uskoro iz štampe izlazi i svojevrstan duo zbornik autorki Marine Mihajlović Živković I Marije Mihajlović Davidović, pod nazivom ”Zašto je Adam pojeo jabuku”.

Biografije pesnika – Svetlana Polić

SVETLANA POLIĆ, rodjena 20.08.1974. godine u Požegi. Profesor sam istorije u osnovnoj školi u Užicu. Sklonost ka poeziji gajim odmalena, sporadično sam i objavljivala neke pesme, a po prvi put sam dobila javno priznanje za svoju poeziju na Pesničkim susretima u Ćupriji. U pripremi za štampu mi je i prva zbirka pesama, čijem predstavljanju se … Настави са читањем “Biografije pesnika – Svetlana Polić”

SVETLANA POLIĆ, rodjena 20.08.1974. godine u Požegi. Profesor sam istorije u osnovnoj školi u Užicu. Sklonost ka poeziji gajim odmalena, sporadično sam i objavljivala neke pesme, a po prvi put sam dobila javno priznanje za svoju poeziju na Pesničkim susretima u Ćupriji.

U pripremi za štampu mi je i prva zbirka pesama, čijem predstavljanju se nadam na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu.

BIOGRAFIJA I REČ O KNJIZI – Luka Lune Jović

Luka Lune Jović , rođen 15.10.1949. u Malinu, Slavonski Brod, Hrvatska. Završio gimnaziju u Slav.Brodu, i radio u firmi Oriolik u Oriovcu, gdje je i živio od 1979-1991. Od osamdesetih radio na poslovima na toplifikaciji gradova, pa i u Novom Sadu gdje živi kao penzioner od 2001. godine. REČ O KNJIZI Pred tobom je, čitaoče, … Настави са читањем “BIOGRAFIJA I REČ O KNJIZI – Luka Lune Jović”

LukaJovic

Luka Lune Jović , rođen 15.10.1949. u Malinu, Slavonski Brod, Hrvatska. Završio gimnaziju u Slav.Brodu, i radio u firmi Oriolik u Oriovcu, gdje je i živio od 1979-1991. Od osamdesetih radio na poslovima na toplifikaciji gradova, pa i u Novom Sadu gdje živi kao penzioner od 2001. godine.

REČ O KNJIZI

Pred tobom je, čitaoče, knjiga pesama i ispovesti koja se nudi kao krik istinske drame duše i srca pojedinca koji sumirajući život pred Bogom i ljudima svedoči istinsko pokajanje, opraštanje, kao i želju za sjedinjenjem sa rodom i tvorcem Vaseljene.

Svedočiti o sebi i o svetu oko sebe sa dušom na Svetom pismu nije ni lako no jednostavno i to ne može svako, već samo oni radosnici i stradalnici koji su gradaciju življenja u poznim godinama shvatili kao katarzični put i spremanje za odlazak pred Boga na ispovest.

Luka Jović nije pesnik po profesiji, naprotiv,

on je pesnik po misiji, po snazi promišljanja I sažimanja na veoma malom prostoru svoj egzistencijalni, pesnički, filozofski i religiozni kredo koji je ponudio i Bogu i ljudima kao „svjedočenje s dušom na Bibliji”, u prvoj i svjedočenje o ozbiljnom i smješnom u ovoj njergovoj zbirci pjesama.

Lune u svojoj knjizi provodi pesničkog subjekta, kao po zavičajnim prostorima, kroz mladalačke ljubavne zanose gde na jedan modernistički način, govori o nemirima srca, o gresima tela, o večnoj zaljubljenosti u ženu koja je kao stvarno I metafizičko biće sećanja.

Ovaj ciklus je nazvan „Mladost u stihu”, a u podnaslovu nam pesnik govori da su u pitanju godine sedamdesete.

U ciklusu pesama „Spoznaja Gospodnja”, koji u podnaslovu nosi obeležje osamdesetih godina, Lune nam govori o svojim spoznajama i načinu ličnom gledanja na Majku Božiju, o viđenju Gospe, o strahu Božijem gde u jednom stihu, može se reći antologijski, Lune kaže: „Strah od smrti okuplja strahove / što ih prošlost i sadašnjost skriva”. Ovi, gotovo Njegoševski stihovi, otkrivaju nam Lunetovu epsku širinu i potrebu za naracijom i filozofičnošću.

Treći ciklus nosi naziv „Izbjegličke jadikovke” i govori o periodu života u devedestim godinama kad je pesnik istrgnut iz svoga zavičaja, silom prilika, krenuo da potraži novo mesto na kugli zemaljskoj da se ukoreni, u svetu promenjenih odnosa i okolnosti gde je izbeglištvo postalo strašni usud. U tome traganju, pesnik pronalazi

duhovnu i egzistencijalnu vezu sa svojim zemljakom Brankom Radičevićem i zato pesmi daje naziv Stražilovo, a svoju sudbinu, vidi kao tragični i retki cvet magnolije crne.

Radovan Vlahović.sr

Sudbinu svih slavenskih naroda – dopisao Lune.

NAJBOLJIMA NEMA TKO DA PIŠE – Luka Lune Jović

      Jutros u tri pojavila se likom i slikom čuvena gospođa slikarka Ivanjicki Olja od onih što samo ime mogu da joj kradu kratko rečeno kosmički dijametralno bolja.     Prvo je napravila košmar u mojoj glavi Pa i sama kaže da joj je poslanje da to pravi I još veli da je … Настави са читањем “NAJBOLJIMA NEMA TKO DA PIŠE – Luka Lune Jović”


 

 

 

Jutros u tri pojavila se likom i slikom

čuvena gospođa slikarka Ivanjicki Olja

od onih što samo ime mogu da joj kradu

kratko rečeno kosmički dijametralno bolja.

 

 

Prvo je napravila košmar u mojoj glavi

Pa i sama kaže da joj je poslanje da to pravi

I još veli da je i u pjesmama sve rekla

I sad evo pišem ovu moju pjesmu ispočetka.

 

 

Krležijanski nejunačkom vremenu usprkos

ostao si čujem Mate  junak i ovih vremena

kad su tražili da se mrzimo za njihovo dobro

a neke i natjerali za uzor zbog slavnog imena.

 

 

Jučer sam se baš zapitao gdje si i šta bi s tobom

u  zlo doba kad nasta  previše neljudi od ljudi

kad su u grob a i u kalo pale mnoge velike glave

plašili su se mnogi da ne ostanu bez stare slave.

 

 

Ma kakav se tko rodi takav i umire

Mate Parlov Imoćanin ne mora  igrati Hrvata

a ni u Malom mistu u Istri u kavani „Mate“

nema politiku u moju butiku – to svi znate.

 

Luka Lune Jović

BIOGRAFIJE PISACA – Nena Miljanović

Nena Miljanović je rođena u Šapcu 17.02. 1952 g. Po obrazovanju je psiholog. Živi u Loznici. Pisanjem se bavi od nižih razreda osnovne škole, kad je i počelo objavljivanje njene proze i pesama u novinama i almanasima. Žanrovski nije fahirana, nije opredeljena za samo jednu vrstu književnog izraza. U proznom opusu piše: roman, pripovetke, kratke … Настави са читањем “BIOGRAFIJE PISACA – Nena Miljanović”


Nena Miljanović je rođena u Šapcu 17.02. 1952 g. Po obrazovanju je psiholog. Živi u Loznici. Pisanjem se bavi od nižih razreda osnovne škole, kad je i počelo objavljivanje njene proze i pesama u novinama i almanasima.

Žanrovski nije fahirana, nije opredeljena za samo jednu vrstu književnog izraza. U proznom opusu piše: roman, pripovetke, kratke priče, esej, kolumne. Ipak, kako sama ističe, poezija je njen osnovni književni izraz jer je rođeni pesnik. Piše ljubavnu i erotsku liriku, poeziju u dijalektu, kao i poeziju u prozi, socijalne i rodoljubive pesme kao i pesme na etno teme.

Bavi se prevođenjem i prepevom poezije sa slovenačkog i makedonskog jezika na srpski. Književnica za sada ima dve samostalnu knjige pesama i tri zajedničke zbornika poezije u kojoj su autori iz više evropskih zemalja . Objavljuje po časopisima i elektronskim medijima.

Biografije pesnika – Živko Begović

Ja sam Živko Begović. Rodjen sam u Mačvi, sa najvećim gradom Šabcom, u aprilskom zelenom ataru u narodu poznatom po narodnoj pesmi Boj na Mišaru, a obrazovan sam za prosvetnu i civilnu kriminalističko-pravnu struku. Radio sam i školovao sam se u bivšoj SFRJ i Švajcarkoj, a govorim nekoliko stranih jezika, što mi je omogućilo da … Настави са читањем “Biografije pesnika – Živko Begović”

Ja sam Živko Begović. Rodjen sam u Mačvi, sa najvećim gradom Šabcom, u aprilskom zelenom ataru u narodu poznatom po narodnoj pesmi Boj na Mišaru, a obrazovan sam za prosvetnu i civilnu kriminalističko-pravnu struku. Radio sam i školovao sam se u bivšoj SFRJ i Švajcarkoj, a govorim nekoliko stranih jezika, što mi je omogućilo da radim kao novinar oko tri decenije u Austriji, mada nisam zvanično obrazovan za ovu struku.  

Bio sam novinar nekoliko redakcija samo evropskih izdanja za naše gradjane u inostranstvu, čije su redakcije bile u Nemačkoj, a samo dve u bivšoj SFRJ. U 1986.godini dobio sam Zlatnu plaketu redakcije Oslobodjenja-inostrano izdanje kao najbolji novinar, a bio sam i član Udruženja novinara Austrije sa posedovannjem Internacionalne novinarske karte na 5 diplomatskih jezika za celi svet. Dobitnik sam više pismenih priznanja bivšeg Udruženja jugoslovenkih gradjana u Austriji i njihovih klubova za redovno i objektivno izveštavanje javnosti u Evropi i drugim kontinentima, jer su ove novine prodavane isključivo tamo gde su živeli naši gradjani, a pisale su o njihovom životu i radu u Austriji.

U novembru mesecu 2009.godine dobio sam Priznanje Saveza Srba Austrije za izvanredan dopirinos u samoorganizovanju Srba Austrije na proslavi za proteklih 30 godina postojanja ovog Saveza. U toku 1975. godine počeo sam pisati dečije pesme i pokrenuo sam preko tadašnjih bečkih novina Danas, prvih privatnih novina uopšte koje su bile namenjene našim gradjanima u Austriji, da se razmotri pitanje štampanja jedne knjige dečijih pesama koja su tada obavezno pohadjala naše dopunske škole u Austriji. Sve je ostalo samo na predlogu, kao i 2005. godine kada sam se obratio sa istim predlogom Ministarstvu dijaspore u Beogradu nudeći im moju knjigu dećijih pesama besplatno, stim, da oni budu njen izdavač. Promenula su se dva ministra, ali niti od jednog od njih nisam dobio nikakav odgovor.

Pisanjem poezije sam se počeo baviti u toku 1975. godine najpre dečijih pesama, a kasnije narodnih i poetskih stihova proze, humora i satire koji su neka vrsta “ogledala” sveukupnih društvenih kretanja ne samo kod nas u zemlji, nego i dalje, pa čak i donekle u svetu. Nisam do sada uspeo uopšte pronaći izdavače za nekoliko mojih knjiga, verovatno zato sto živim u inostranstvu, pa je možda za njihovo izdavanje potrebno imati poznanstvo itd., mada sam se obratio većem broju izdavačkih kuća u Srbiji i Republici Srpskoj.

Moje pesme su do sada štampane u nekoliko novina namenjenih našim gradjanima u inostranstvu, a u novije vreme u elektronskim medijima Srbije, Republike Srpske, Austrije, Nemačke, Islanda, Hrvatske, Švedske i drugih zemalja. Pored toga, učesnik sam na mnogim konkursima književnih klubova u Srbiji i Republici Srpskoj. Član sam Književnog kluba “Miroslav Mika Antic” iz Indjije, i “Bečkih poeta” iz Beča, “Balkanskih zora” iz Nove Varoši, Udruženja “POEZIJESCG” i nekih drugih portala za knjževnost i kulturu i saradnik Udruženja pisaca “Prosveta” iz Sidneja u Australiji!

Živko Begović