-dobrodošle ptice na moj
dlan od ovasa i riže.
U maglama popijenih reči,
razvučen i nizak vaš poj –
do mene krhko i utešno stiže;
Razlama se senka vas
i vaših krila u meni,
zbog jutra i vetra,
što ljulja misao i vlas –
kako dan sve više rumeni, rumeni . . .
Srećno vam bilo! – ali ja
ne mogu vam usne pružiti.
Zbog ovog grada i njegove memle,
budite moje pesme galija
i Bogovi će se s vama družiti.
(Прочитано: 70 пута, 1 прочитано данас, Сви чланци прочитани: 1.272.311 пута)