Ona — Marina Adamović

Prošla je kroz mene i krenula tamo gde sam i ja pošla. Gledam kako s mržnjom odbacuje pristojne pozdrave; trava joj miluje stopala, a ona je gazi i proklinje. Pokušavam da je prestignem i tačno odmerim oblik njenog oka, a onda sam se uplašila: šta ako i mene zarazi prezirom? Ne, ne… samo polako… Dopustiću … Настави са читањем “Ona — Marina Adamović”

No votes yet.
Please wait…

Prošla je kroz mene

i krenula tamo gde sam i ja pošla.

Gledam kako s mržnjom odbacuje

pristojne pozdrave;

trava joj miluje stopala,

a ona je gazi i proklinje.

Pokušavam da je prestignem

i tačno odmerim oblik njenog oka,

a onda sam se uplašila:

šta ako i mene zarazi prezirom?

Ne,

ne…

samo polako…

Dopustiću da mi njena zamršena kosa

besno pada niz ramena

i na kraju ulice

(žmureći pred tim tuđim svetom)

prihvatiću njenu glavu u svoje dlanove

i sakriti ga ispod slamnatog šešira.

A posle –

reč joj neću reći,

samo ću se vratiti istim putem,

gledati u ljude pristojnije,

zalivati travu,

pričati sa zvezdom koja nemo sjaji

i češljati razlivene uvojke do svilene zore.

(Прочитано: 33 пута, 1 прочитано данас, Сви чланци прочитани: 1.289.795 пута)

Аутор: poetessa

Rođena 1962. godine u Nišu. Studije francuskog jezika je započela na Filološkom fakultetu u Beogradu, ali je nastavila studije prava u rodnom gradu. Poeziju objavljuje u elektronskim i drugim časopisima i zajedničkim knjigama. Objavila je štampane zbirke pesama "Curriculum vitae", "Psihodelija minijature", "HAIKU", zbirka kratkih priča "Smrt prijatelja", kao i nekoliko elektronskih knjiga. Članica je Društva književnika i književnih prevodilaca Niša , član i Udruženja pesnika Srbije i CG, Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika ralaca i umjetnika "Nekazano", Humanitarne fondacije Humanost bez granica kao Posebna akcija Banka dobročinstva). Živi i stvara u Nišu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_bye.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_good.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_negative.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_scratch.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_wacko.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_yahoo.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_cool.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_heart.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_rose.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_smile.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_whistle3.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_yes.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_cry.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_mail.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_sad.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_unsure.gif 
https://www.poezija.rs/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_wink.gif