Bas kad pomislih, bura je gotova,
more umorno talase odmara.
Brodolom strasni desi se tada.
Ostade ladja slomljena, mlada.
Vetar joj sada poji opelo…
Talasi hladni pokrili telo
skrhano, lomno i napusteno;
trazi spokojno mesto skriveno.
Trazi odmor od bure gadne.
Zeli da zatvori oci hladne,
da usni san dugi u noci.
Da srecu sanja, da li ce moci?
Da li ce moci uz sum mora
da se odmori dusa umorna?
Da nadje spokoja, da nadje mira…
Dok vetar lagano opelo svira.