
Добродошли!

USUD U svoje me klupko Evo motaš vješto Pokažeš mi lice Dječaka što ište Ljepotu i nadu, A malene ptice U grudima tište. Naivnim se čunom Otisnuh lagano U te vode hučne I bijele pjene Dižu me i lome A dubina vuče, Mrki vir zjapi Raširio zjene. Umjesto dječaka Krotki sluga čeka Anđeoskog … Настави са читањем “USUD Branka Vojinović Jegdić”
USUD
U svoje me klupko
Evo motaš vješto
Pokažeš mi lice
Dječaka što ište
Ljepotu i nadu,
A malene ptice
U grudima tište.
Naivnim se čunom
Otisnuh lagano
U te vode hučne
I bijele pjene
Dižu me i lome
A dubina vuče,
Mrki vir zjapi
Raširio zjene.
Umjesto dječaka
Krotki sluga čeka
Anđeoskog lika
I Vražijeg glasa,
Krvavijeh ruku
Postade gospodar,
A ja se nijemo
U tom crnom krugu
Dok duša talasa
Predadoh usudu.